Frida Kahlo

Iako smo se "zaručili" za hrvatsku umjetničku scenu svakako smo ljubitelji umjetnosti bezobzira od kuda potječe i iz kojeg doma, prošlosti ili sadašnjosti. Ovaj članak posvećujemo jednoj velikoj ženi, u čast svim ženama i cijelog galerijskog tima koji čine pretežno žene.

Frida Kahlo vs. Diego Rivera

Bili su ikone meksičke umjetnosti prve polovice 20. stoljeća, vođeni zajedničkom strašću spram domovine, posvećeni istoj političkoj opciji, individue svojom osobnošću i likovnim izričajem. Diego je bio uvaženi, etablirani slikar kada je 1928. upoznao Fridu. Bila je to uraganska ljubav na prvi pogled koja je već sljedeće godine okrunjena brakom. Usprkos njihovim čestim, gromoglasnim svađama, izazvanim najčešće Diegovim nevjerama, ta je ljubavna veza potrajala sve do Fridine smrti 1954. Veza koju ništa nije moglo uništiti zasnivala se na njihovoj snažnoj povezanosti i imala je jasnu ulogu i u njihovoj artističkoj kreaciji, premda je njihov rad bio različit u sadržaju i veličini formata. Diego je slikao goleme zidne slike posvećene meksičkoj revoluciji, radu i radnicima, glorificirajući velike povijesne i političke ličnosti 20. stoljeća, a Fridina je umjetnost bila okrenuta otkrivanju turbulentnih epizoda njezina života, ispresijecana razdobljima intenzivne boli koja je bila rezultat zastrašujućeg incidenta koji joj se dogodio i zauvijek promijenio život.

Iako je već u šestoj godini oboljela od polija, čija je posljedica bila deformacija jedne noge, prava tragedija nastupila je u osamnaestoj kada je autobus, u kojem se nalazila, udario u tramvaj, a njoj se jedna šipka zabila u trbuh. Posljedice su bile strašne – 33 operacije u samo nekoliko godina. Paradoksalno zvuči činjenica kako je iz ove grozne nesreće rođena slikarica Frida, koja će, godinama kasnije, od stvarne osobe postati fenomen. Naime, danas, šezdeset godina nakon smrti, Kahlo je stekla planetarnu slavu postavši od jedne samouke meksičke slikarice utjelovljenje karizmatičnosti, o kojoj je čak i Hollywood snimio film. Negdje stoji vrlo istinita izjava kako je „ Diego Rivera legenda bio, a Frida je to sada!“. I stvarno, koliko god Diego bio velik, Frida ga je pokosila do te mjere da su je već prekomjerno komercijalizirali kroz modnu industriju i sl. Na stranu sve - a njezinim radovima, između realizma i nadrealizma, u cijelome svijetu vlada i dalje nevjerojatno zanimanje. Teško je reći je li to zbog tema koje je slikala ili zato što su njezine slike i crteži vrlo ekspresivni i točni, direktni svjedoci patnje njezina tijela i duše ili zbog njezinog izuzetno intrigantnog života. Ali postoji još jedan razlog – iako se smatra kako su žene danas posebno emancipirane sve to skupa je samo vrlo vješta krinka i ženski dio još uvijek teži istinskom priznanju, poštovanju, ravnopravnosti i slobodi te je s time to još uvijek žarko zanimanje za „unutarnji svijet“( „unutarnje oko“, „osjećaj za interijer/sadržaj vlastite duše“ kakav Frida ima nevjerovatno razvijen i iskren) sasvim razumljiv.

Frida je za boravka u bolnici počela slikati, i to ponajprije samu sebe, jer kako je govorila, “slikam sebe zato što provodim puno vremena sama i zato što sam motiv koji najbolje poznajem”. Njezin život bila je konstantna borba između života i smrti, no buntovna, kakva je bila, nije se predavala, naprotiv, nepravedna sudbina baš ju je stimulirala za život iako ga je provela većinom prikovana za krevet. Takoreći neprekidna hospitalizacija, mnogobrojne operacije, amputacija prstiju jedne noge i na kraju amputacija noge koja ju dovodi u kolica – sve to je podnijela u kratkih 47 godina života. Slika “Razbijeni stup”, autoportret iz 1944. naročito dramatično predočava njezine patnje.

Slika prikazuje Fridu u čeličnom korzetu sa stupom koji je razbijen na nekoliko mjesta simbolizirajući tako njenu oštećenu kičmu. Kako je i sama govorila, uz sudar, njezina druga nesreća u životu bio je Diego Rivera, muškarac koji ju je istovremeno emocionalno usrećivao i iscrpljivao. Kao umjetnik poznat je po svojim izvrsnim slikama u ranom kubističkom stilu, te po svojim nezamjenjivim muralima (zidnim slikama) s političkim motivima koje će u svojoj kasnijoj fazi izrađivati uglavnom u Meksiku i u Americi. Posebno je bio dojmljiv njegov put u SAD 1930-ih kada je slikao murale u San Franciscu i Detroitu tematski ih posvetivši industrijskom napretku kojim je bio fasciniran.

 

Frida….još jednom. Osobno.

Možda očekujete da je ovo još jedan u nizu članaka koji glorificira Fridu i njena djela. Još jedan u nizu elaborata o njenom životu koji ističe poznavanje njene boli a zapravo nema pojma što je bol. I jasno, na neki način ovo izlaganje za većinu će to i biti – isprazno naklapanje preosjetljive „dušice“ koja plače na dirljive reklame a kamoli na filmove dramaturški teške tematike. Ali bit ću dovoljno slobodna da istupim kao individua i podijelim s vama svoj subjektivan doživljaj. Nije bitno tko se krije iza teksta no ovoga puta tekst neću pisati u 1. licu množine nego jednine iz jednostavnog razloga – osjećaji su individualna stvar i zahtijevaju izravan, štoviše intiman, pristup. „Žena – to je osjećaj, i osjećaj – to je žena!“

Jednom sam negdje pročitala izlaganje nekog znanstvenika o tome što je dobro za optimalno zdravstveno stanje muškaraca i žena. Za muškarce je rekao da trebaju biti u braku, a za žene – da trebaju imati najbolju prijateljicu/e. Primijećujete li? U oba slučaja žena obogaćuje život. Nisam sigurna zašto sam ovo spomenula ali vjerujem da kao žena koja piše eto o jednoj ženi možete slutiti kakav odnos imam prema Fridi (ili bilo kojoj ženi, velikoj ženi) prvenstveno prema njenoj umjetnosti ali još važnije – prema njoj kao izuzetnoj i moćnoj ličnosti čijem idealu težim i pred čijom životnom pričom naprosto se osjećam – „malenom pod zvijezdama“(A.B.Šimić). Naravno, nije to klasično prijateljstvo jer bi u tom slučaju cijela priča graničila sa T.Burtonovim đirom miješanja svijeta živih i svijeta mrtvih (Corpse Bride) – u tom slučaju moje prijateljstvo sa mrtvom ženom navuklo bi na mene bijelu košulju. Ovo prijateljstvo može se opisati kao: „njena djela savršeno pristaju mojim svakodnevnim mislima baš kao da nađete savršen komad odjeće u butiku“. Ne govorim o tome kako imam istu bol kakvu je i ona imala – bol koju ona slika stvarna je i živa. A ono što se dešava u mojim mislima stvar je često u razuzdanoj mašti na koju ne mogu utjecati, a ponekad je stvar  interpretativnog analitičkog aparata u mom mozgu koji našoj realnosti (poprilično sivih tonova) dodaje još tamnijih nota i sve skupa začini „bolesnom“ atmosferom gdje se zapitam što je uzrok tome?“zašto baš takve vizije? (morbidna njihova  priroda ponekad me šokira ili prestraši) I - „ne bi li fantaziranje zapravo trebalo biti lijepo, šareno, veselo, logično dobro i zdravo?“ Da li duša čovjeku s time daje nekakve poruke? Da pobjegnem glavom bez obzira? Ali to bi bila linija manjeg otpora. Mislim da je čovjek velik koliko je hrabar u nemogućim situacijama boriti se i izvući najbolje. Treba imati (da oprostite) muda i ostati, boriti se u surovoj okolini. Baš poput Fride. Odrastanjem sam izgubila vjeru u prst sudbine kao i svi „odrasli“ ali prošla noć i stanje koje sam prolazila skupa s tišinom nisu bili tek puka slučajnost. Nemoguće je da se film o Fridi našao pred mojim očima baš sada i baš bez neke veze. Sad kad sve vrvi od napetosti, netrpeljivosti, bjesnoće, nepovjerenja i straha gdje su ljudi postali jedni drugima vukovi povlači se vizija kako je ovo zraka svjetla koja govori da se ipak vrijedi boriti. Fridin put bio je gorko trnovit baš kao i ogrlica na njenom vratu sa mrtvim kolibrićem. Nema lakog puta k sreći. Ali ona je ipak primjer kako treba živjeti život bez obzira na sve – PUNIM PLUĆIMA, i prihvatiti i bol kao dio života. I dan danas stoji tu žarko živa svojim radovima koji inspiriraju generacije i generacije ne samo žena.

Slučajnosti dakle nema. Veza je očita – film, tj. ne film nego njen život nas podsjeća tko smo i što smo, gdje smo i što je iza nas a što još sve možemo napraviti. Prvo - svatko ima svoju nit koju mora slijediti i od koje nemože pobjeći. Zadatak je izvući najbolje iz sebe. I nije istina da čovjek ne može mijenjati svijet – možda i ne može – ali može svoju svijest i sebe naspram svijeta. Način da učiniš svijet sebi prijateljem jest da budeš prema njemu prijatelj. Frida nije radila razliku, uzela je sudbinu u svoje ruke, odgovornost nad svojim životom, nije očekivala kao nadureno dijete da joj svijet da ono što joj pripada – ona je sama otišla po to i sada je svi pamte.

 

U spomen na veliku ženu i umjetnicu

 

 

Tvoja Lidija

IZDVOJENE VIJESTI

SAMOSTALNA IZLOŽBA ALME DUJMOVIĆ "SLIKOTKANJA"

IZLOŽBU ALME DUJMOVIĆ OTVORIT ĆEMO U Galeriji Kopjar , Gundulićeva 11,Zagreb, 21.04.2016 u 19h. Svi ste pozvani i dobrodošli.

SAMOSTALNA IZLOŽBA VANDE JURKOVIĆ

"RITAM BESKONAČNIH PROSTORA"

OTVARANJE IZLOŽBE "NA RUBU ŠUME IV"

SLAĐANA MATIĆ TRSTENJAK

"NA RUBU ŠUME IV " SLAĐANA MATIĆ TRSTENJAK

Samostalna izložba Slađane Matić Trstenjak biti će otvorena 19.11.2015. u 19h u Galeriji Kopjar Gundulićeva 11 Zagreb

NAKUPINE CRNOG TEA BIČIĆ

OTVARANJE IZLOŽBE

TEA BIČIĆ "NAKUPINE CRNOG", 29.09.2015. u 19h

Izložba se otvara u utorak 29.09.2015. u 19h. Ostaje otvorena do 10.10.2015

Saša Jantolek

Od stripa do zvijezda

Povijest Hrvata i Zdenac života

Najpoznatija djela hrvatskog Michelangela - Ivana Meštrovića

Apstrakcija iz kista Vanče Rebca

Neka naše pisanice uljepšaju Vaš stol!

Sretan i blagoslovljen Uskrs žele Vam djelatnici galerija Kopjar i Harmica

Jasminka Konjević - majstorica cvjetnih motiva i pejzaža

Proljeće je već stiglo u galeriju Harmica!

OBAVIJEST UMJETNICIMA

Čestitka galerije Kopjar i Harmica

Puno sreće i najljepše želje

Božićni asortiman 2014

Unikatni radovi naših keramičarki Lidija Maček-Stanić, Carmen Hrvačić-Beslač i Tatjane Hršak!

Rezultati natječaja za izlaganje u 2015. godini u galeriji "Kopjar"

Završio je još jedan natječaj za izlaganje u galeriji "Kopjar" i sukladno odluci Stručnog galerijskog savjeta donosimo obavijest o izabranim kandidatima.

Tomislav Zovko, izložba "Globalna silikonizacija" - osvrt na izložbu riječima Lidije Saftić

Zahvaljujući umjetnosti, umjesto da vidimo jedan jedini svijet, ovaj naš, mi vidimo kako se on umnožava, pa koliko ima originalnih umjetnika, toliko nam svjetova stoji na raspolaganju - Marcel Proust

Neočekivan nastavak predgovora s jučerašnjeg otvorenja izložbe T. Zovka "Globalna silikonizacija"

S otvorenja izložbe pročitajte cijeli nastavak na predgovor....

Tomislav Zovko, izložba "Globalna silikonizacija", 24.10.'14

Što za vas znači pojam silikonizacija?

Današnji Menu: Kruh, mlijeko i tucet umjetnosti.

Kratak osvrt na cjelokupnu djelatnost naših galerija - ovo nije novos ali se predstavljamo ovim putem onima koji nas još ne znaju.

EUGEN VARZIĆ - izložba "NOIR"

Izložba je u četvrtak 18. rujna 2014 g. u 19 sati. Evo ponešto o autoru i izložbi.

NATJEČAJ ZA PROGRAM IZLAGANJA U 2015.

Lidija Matulin, "Kako je TV dobio boje"

Povodom nadolazeće izložbe...porazgovarajmo o "vremenu".

Osvrt na izložbu Željke Gradski, „We are all made from stars“

Noćno nebo njene stvarnosti

Izložba "We are all made from stars" - Željka Gradski

"Usputne slike" - izložba Željke Gradski - uskoro!

Tko je pobijedio u kartaškom turniru?

Izet Đuzel - osvrt na izložbu "Staništa voda" 17.-24.4.2014. Galerija „Kopjar“

Kobaltnim sjajem sve su njegove slike prožete

Frida Kahlo

Slomljenog "stupa" a živjeti punim plućima

Veliki četvrtak za Izeta Đuzela

Iako je danas dan kad se kršćani spominju posljednje Isusove večere - Izetovu izložbu dakako nije zadesila takva sudbina da poput leptira živi samo jedan dan...

Izet Đuzel - Staništa voda

Povodom otvorenja izložbe "Staništa voda" - čet.,17.04.2014, 19h, galerija "Kopjar" Gundulićeva 11, Zagreb

Nova umjetnica i njeni radovi na našoj bogatoj listi

A Marina ko Marina, Negirala me skroz....

Tomislav Ostrman - osvrt na sinoćnje otvorenje izložbe (27.03., 20:15h)

Svjetla su se ugasila. Ostrman je sišao i prepustio pozornicu svojim djelima da sama igraju svoju predstavu.

Lijepa Carmen i njena bajkovita uskršnja jaja...

Carmen Hrvačić-Beslač još je jedna u nizu naših omiljenih keramičarki.

Kao što znate (ili ne znate) Tomislav uskoro ima izložbu kod nas!

Pa stoga za početak - mali uvod u anatomiju njegovog života i rada:

Nove slike Koraljke Beker u galerijama AMT Kopjar

Koloristička promenada - u tri slike sve rečeno

Nataša i Biljana kreativni duo na istoj polici

Kako to ide skupa - pa pogledajte sami...

Helena Jarnjak. Konji i Ribice - najnoviji stanovnici galerije Kopjar

Sigurno ste barem jednom u životu imali priliku susresti se s jednim od bezbroj prelijepih konja Helene Jarnjak - istaknute umjetnice u keramici.

Rezultati natječaja za izlaganje u 2014.god.

Lidija Maček Stanić - nepopravljiva romantičarka izuzetnog touch-a.

Njena keramika zrači elegancijom i priziva neke osebujne stilove prošlosti...a koketira od arhaičnih do virtuoznih oblika i motiva...pogledajte što nam ima za pokazati u galeriji Harmica

Uskršnja jaja...

Pisanica je bojom ukrašeno jaje. Običaj bojanja pisanica odvija se u vrijeme Uskrsa. Riječ je nastala od indoeuropskoga korijena *pis- = crtati, šarati; pisanice = šarenice. Pisanice su simbol novoga života i Isusovog uskrsnuća

Konj - A.Kržišnik Pušić

Čini se da je ovo mjesec keramike ženskog izričaja. Ovo je jedna od nekoliko dizajnerica keramike koju predstavljamo unutar desetak dana ...a još nismo završili sa popisom.

Andrea Kržišnik Pušić - "Lav"

Galerija "Harmica" ponosno predstavlja najnovije radove dizajnerice keramike i naše dugogodišnje suradnice - Andeje Kržišnik Pušić

Još jedna majstorica od keramike a ujedno i vrhunska glazbenica - Zorica Filipan

Zorica Filipan

Najnoviji radovi ukrajinske slikarice Olene Sokolovske u galerijama Harmica i Kopjar

NATJEČAJ ZA IZLAGANJE U 2014. GODINI

Galerija Kopjar obznanjuje cijenjenoj publici profesionalno-umjetničkih afiniteta otvaranje natječaja i početak prijave na isti za izlaganje u tekućoj nam godini.

Još malo i Božić je tu....

... a i pahulje sve češće prhutaju Zagrebom.

Nikolina Ivezić - najsnažnije lice domaće POP-ART struje u likovnoj umjetnosti

Prsate žene bez lica, koje mnogi nisu »pročitali« dalje od izazovnog, predimenzioniranog seksepila – autoričina su kritika instrumentalizacije ženskog tijela

Božić galopira sve većom brzinom...

Što nam je ovih dana donio u galerije?

Božić nam je na vratima za čas...

Unikatni ukrasi čekaju na Vas

Fantazmagorija u slikama Karine Sladović-prikaz drugačijeg svijeta

ŽENA KOJA POMIČE GRANICE

Epi-Fauves

...otvorenje izložbe - osvrt

Uskoro! - otvorenje izložbe Bojana Doleneca, akademskog slikara - čovjeka čija je bolest postala gorivo umjetničkom motoru

M:H:Peruzović - suvremeni Pygmalion

Slikar je što stvara umjetnost po vlastitoj mjeri, ali i mjeri svakog od nas, i potom traži bogove da mu ju ožive

RAZLIKE U DOŽIVLJAJU ISTOGA

priča o Dubrovniku očima Zvonković i Škrelj-a

3 nijanse, 3 razloga i samo 1 dobra odluka by Gallery Kopjar

Važno je zvati se Ivan Vitić

ORKESTAR BOJA ZA SANJARSKE DUŠE... .. .. by Mirna Sišul

RAINBOW...

Mediteran u očima umjetnika Nenada Marasovića...

Neobična interpretacija tradicije i klasičnog

Oleana Sokolovska - ona koja je dodirnula odraz duše u vodi

Osebujan stil ukrajinske umjetnice

Toy Story u Galerijama Harmica i Kopjar

Igračke-skulpture Ranke Radović

U Harmici slike prirode su i u obrisima noćnih svjetiljki

Derda-Hudec - umjetničke svjetiljke

"Lavanda" - čarobnica galerije Harmica

Otvorena izložba "Palete" Zdenka Bužeka

OTVORENJE IZLOŽBE "PALETE" ZDENKA BUŽEKA 25.04.2013. U 19 h

Otvorenje izložbe Lucije Konde Labaš

Faktura / abstracto

IZLOŽBA LUCIJE KONDA LABAŠ

28.02.2013,. u 19h. otvaramo izložbu pod nazivom "Faktura"

Otvorena izložba "Glazba je ..." riječke slikarice Mirne Sišul

Rezultati natječaja za izlaganje u 2013.god.

Izložbe

Otvorenje izložbe Vesne Šmigovec Gregurić

Izložba skulptura i reljefa

Otvorenje "Spremišta otisaka"

Izložba Vinke Mortigjija Anušić

Otvorenje izložbe Marc Antonia Cinottia

Najava izložbe Marc Antonia Cinottia

Izložba je dio izložbenog ciklusa 2012. godine.

Otvorena je izložba Dijane Tomić Radevske

Izložba Dijane Tomić Radevske

U sklopu natječaja izlaganja u Galeriji Kopjar 2012. godine

U naše galerije došli su novi radovi

Završetak izložbe Gorana Nemarnika

Izložba: Goran Nemarnik